Svetski dan arapskog jezika
Pored toga što se svake godine 26. septembra, u svim krajevima Evrope proslavlja Evropski dan jezika, kao i Međunarodni dan prevođenja 30. septembra na dan Sv. Jeronima, prevodioca Biblije koji se smatra zaštitnikom prevodilaca, postoji svetski dan skoro svakog jezika na planeti. Ovom prilikom želimo da vas obavestimo da je još jedan takav dan pred nama – 18. decembar, i to Svetski dan arapskog jezika, koji će biti obeležen 17. decembra u Kolarčevoj zadužbini, što će biti prvi zvanični događaj novoosnovanog Arapskog kulturnog centra u Beogradu. Svetski dan arapskog jezika, poznat i kao Dan arapskog jezika UN, ustanovio je Unesko 18. decembra 2010. godine, što je i datum koji označava i dan kada je arapski prihvaćen kao zvanični jezik Ujedinjenih nacija, 1973. godine. Ovaj događaj se obeležava širom sveta i nalazi se u zvaničnom kalendaru Uneskovih događaja.
Godinama arpski jezik postaje sve rasprostranjeniji i traženiji na samom Zapadu, bilo zbog sve većeg broja doseljenika ili opšte arapske ekspanzije putem nauke, kulture, nafte, stranih ulaganja i tome slično, međutim aktuelan je od davnina. Arapski jezik spada u semitsku grupu jezika i koristi se od 5. veka pre nove ere, dok se njegova strandardizacija sprovela tek u 8. i 9. veku, po uzoru na muslimansku svetu knjigu, Kuran. Danas je jedini zvanični oblik arapskog klasični (književni) arapski jezik, koji se koristi u pisanju zvaničnih dokumenata i u formalnim prilikama, poput nastavnih predavanja, emisija i vesti, i to je jedini pisani oblik arapskog jezika, koji se nije menjao od 7. veka nove ere, kada je uspostavljen islam na Arabijskom poluostrvu. Klasični arapski jezik je konzervativniji i očuvaniji oblik od ostalih varijeteta koji se koriste u govornoj komunikaciji, te je jezička raslojenost tj. diglosija izuzetno rasprostranjena u arapskom svetu. Govori se u 25 država i trenutno je 11. najkorišćeniji jezik u Sjedinjenim Američkim Državama i nesumnjivo će se peti uz tu lestvicu.
Arapski jezik je uticao i na druge jezike koji su prihvatili islam, poput persijskog, turskog, bengalskog, svahilija, urudu, malajskog, hindi i drugih. Tokom srednjeg veka, književni arapski jezik je bio glavni nosilac kulture u Evropi, posebno u oblastima matematike, filozofije, medicine, astronomije i drugih nauka. Kao rezultat toga, mnogi evropski jezici i danas imaju veliki broj pozajmljenica iz arapskog jezika. Njegov uticaj, u domenu gramatike i leksikologije je vidljiv u mnogim romanskim jezicima, kao što su španski, portugalski, sicilijanski i katalonski. To se desilo zahvaljujući blizini arapske i hrišćanske civilizacije i njihovih međusobnih dodira, kao i 900 godina arapske kulture na Iberijskom poluostrvu, koje je u arapskom jeziku nazvano Al-Andaluz. O uticaju arapskog jeizka na ostale jezike, ali i na srpski, biće više reči na samoj manifestaciji.
Pridružite nam se na prvom obeležavanju Svetskog dana arapskog jezika u Beogradu i saznajte ponešto o ovom jeziku, koji ima veoma bogatu prošlost, ali je istovremeno i jezik budućnosti! Ko zna, možda baš Vi odlučite da ga naučite ili proširite svoje znanje i vidike arapskom kulturom, književnošću ili tradicijom. Sigurno ćemo Vas zaiteresovati, a nadamo se i ostaviti bez teksta.
Nina Stakić